Ove organizacije su se udružile krajem juna 2022. godine i pokrenule Southeast European Space Association (SESA), odnosno Svemirsku asocijaciju Jugoistočne Evrope.
Predstavnici ovih organizacija su u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) naglasili da im je cilj udružiti materijalne i ljudske resurse, baviti se edukacijom, pogotovo mladih, te napraviti iskorake u oblasti svemirskog inženjeringa.
Ove organizacije su osnovale Asocijaciju: Centar za edukaciju i robotiku, inovacije i tehnologiju (CERIT) iz Mostara (Bosna i Hercegovina), zatim Komitet za razvoj svemirskog programa iz Novog Sada (Srbija), Montenegro space Research iz Podgorice (Crna Gora), Adriatic Aerospace Association iz Zagreba (Hrvatska), te Centar za inovacije i tehnološki razvoj NAVIA iz Skoplja (Sjeverna Makedonija).
Zašto je potrebno uvezivanje u tehnološkom sektoru?
Fizičar Slobodan Danko Bosanac, iz Adriatic Aerospace Asocijacije iz Zagreba u Hrvatskoj, za RSE kaže kako je potrebno objediniti se u tehnološkom sektoru, pošto je činjenica da regija jugoistočne Evrope zaostaje za evropskim i svjetskim trendovima, nakon što je politika uništila njen naučni razvoj.
“Bez suradnje, mi smo izolirani otok i bez suradnje mi jednostavno ne možemo naprijed, kao što Hrvatska ne može naprijed, ali siguran sam i ostale članice ne mogu naprijed. Suradnja je – Latini bi rekli – ‘sine qua non’, znači uvjet bez koga se ne može”, izjavio je Bosanac za RSE.
On je dodao i da je svemirska tehnologija kompleksna oblast, te je potreban transfer znanja i iskustva, odnosno međunarodna, tačnije regionalna saradnja.
Kako je ranije, u utorak, 9. augusta, saopćeno iz mostarskog CERIT-a, cilj asocijacije SESA je razvoj kapaciteta i ljudskih resursa u oblasti svemirskog inženjeringa u čitavoj regiji, za opće dobro.
Glavni cilj svih pet nevladinih organizacija je edukacija mladih, istakao je inženjer
Nikola Perović, iz organizacije Montenegro space Research iz Podgorice u Crnoj Gori.
“Znači, edukacija osnovaca, srednjoškolaca i studenata. Takođe, imamo cilj naučna istraživanja, to jeste svemirsko istraživanje i razvoj svemirske tehnologije”, objasnio je Perović.
On je dodao da svemirsko istraživanje zahtijeva odgovarajuće resurse, te se ovih pet nevladinih organizacija pojedinačno ne mogu takmičiti s velikim, svjetskim organizacijama.
Kako istraživanje svemira pomaže zaštiti Zemlje?
Članice SESA-e svaka za sebe pojedinačno već rade na edukativnim projektima. U Crnoj Gori, na primjer, uz pomoć meteorološkog balona podižu kameru i senzore na visinu od 30 kilometara.
“Meteorološki balon je idealno rješenje za komercijalno i jeftino istraživanje svemira, jer to je obični balon, malo veći, koji se puni helijumom, i on može da ide do visine od 40 km. Razna istraživanja tu mogu da se vrše, ti baloni se veoma bitni za meteorološki zavod”, objasnio je Perović.
Aktivisti ovih naučnih nevladinih organizacija ističu da istraživanje svemira nije samo sebi svrha, nego se koristi i za zaštitu prirodne sredine – šuma i voda, na primjer.
Inženjer Dušan Radosavljević, iz Komiteta za razvoj svemirskog programa, u Novom Sadu, u Srbiji, za RSE naglašava kako svemirska tehnologija poboljšava kvalitet života, odnosno tu tehnologiju danas svi koriste.
“Vi koristite svemirsku tehnologiju, navigaciju ili bilo šta drugo. To svi koriste: poljoprivreda i sve ostalo, reke, vazduh, voda, sve što se tiče naše životne sredine i opstanka”, rekao je Radosavljević.
Sa kojim svjetskim agencijama se sarađuje?
Zbog ograničenosti vlastitih resursa, pet naučnih organizacija iz zemalja bivše Jugoslavije do sada pojedinačno već su ostvarile saradnju s jakim međunarodnim svemirskim agencijama.
Kako je ranije saopćio CERIT, sa srbijanske strane, najvažniji projekat je onaj vezan za satelitsko nadgledanje površinskih voda u svijetu i strateško partnerstvo s Indijom (ISRO) i Rusijom (Roskosmos), dok Hrvatska organizacija ima blisku saradnju s evropskom svemirskom agencijom (ESA), kao i s Kineskom nacionalnom svemirskom administracijom (CNSA).
Crnogorska organizacija sjajno sarađuje sa stručnjacima iz ove oblasti iz Velike Britanije.
Makedonska NAVIA visoko rangirana u razvoju tehnologije za dronove.
Iz CERIT-a su istakli i da su ponosni na izvrsnu saradnju sa Sanelom Babićem, koji je pokazao nesebičnu želju da pomogne tim iz BiH svojim znanjem i iskustvom, inače raketnim naučnikom iz SAD-a, koji je zaposlen u United Launch Alliance (ULA).
Također, Babić je s Patriotskim fenjer fondom, na čijem je čelu, prošle godine pomogao prvake na Međunarodnoj robotičkoj olimpijadi FIRST Global Challenge 2021 Discover&Recover sa 3in1 – 3D printerom, laserskim graverom i CNC glodalicom.
Zajednički satelit
Indijska svemirska agencija (ISRO), u sklopu proslave 75 godina indijske nezavisnosti, će krajem godine lansirati u svemir 75 satelita. Jedan od njih će biti zajednički jugoistočne Evrope, SESA-in. Ideja je da to jednog dana, bude samostalni, zajednički projekat.
“Dobili smo na poklon satelit. Ja bih volio da eventualno sjednemo i da razmislimo o jednom zajedničkom satelitu, da sami napravimo, da u to unesemo, svaki sa svoje strane, ‘know-how’, znači znanje, iskustvo i onda vidjeti, naravno, ono što je uvijek kritično, jedno je sigurno novac, a drugo je ljudski resursi”, objasnio je Slobodan Danko Bosanac, iz Adriatic Aerospace Asocijacije iz Zagreba u Hrvatskoj.
Namjera je i da zemlje regije ne budu samo korisnici tehnologije, za koju moraju platiti.
“Mi moramo da ulažemo. Mi smo se udružili zbog toga. Obrazujemo decu, da guramo zajedničke projekte, da gledamo kao jedno, kao celina, koji god da je projekat u pitanju, i da postanemo što pre developeri. Ako postanemo što pre developeri, biće nezavisni i moćemo da naplatimo”, istakao je inženjer Dušan Radosavljević, iz Komiteta za razvoj svemirskog programa, u Novom Sadu, u Srbiji.
Kako je saopćeno, u toku je postavljanje zemaljskih stanica – antena – širom zemalja bivše Jugoslavije, namijenjenih za komunikaciju sa satelitima.
Krenut će se i s razvojem projekta pod nazivom “CanSat” – raketnog programa, što je sistem obučavanja školaraca i studenata osnovama raketnog modeliranja i izrade malih satelita.
“Djeca će lansirati male satelite na nekoliko stotina metara, očitavati telemetrijske podatke, koje sateliti šalju prilikom spuštanja padobranom i učit će tako kako radi satelit”, izjavio je Anes Hadžiomerović, iz Centra za edukaciju i robotiku, inovacije i tehnologiju (CERIT) iz Mostara, u BiH.
Naglasio je da će mladi tako praktično izučavati tzv. STEM oblasti – nauku, tehnologiju, inženjering i matematiku – koje su od krucijalnog značaja za ekonomski razvoj svake zemlje, saopćili su iz SESA-e.
Pobjednici na robotičkoj olimpijadi
Inače, Centar za edukaciju i robotiku, inovacije i tehnologiju (CERIT) iz Mostara i ove godine učestvuje na Međunarodnoj robotičkoj olimpijadi, koja će se održati u Švicarskoj od 13. do 16. oktobra 2022. godine. Tema ovogodišnjeg takmičenja je Carbon Capture, odnosno apsorpcija ugljika.
Podsjećanja radi, CERIT je prošle godine pobijedio na svjetskoj robotičkoj olimpijadi , na svjetskom takmičenju “The 2021 First Global Challenge”.
Od ukupno 65 mogućih bodova, bh. tim okupljen oko CERIT – Centra za edukaciju, robotiku, inovacije i tehnologiju osvojio je nevjerovatnih 63,7 bodova.
Tim su činili učenici iz srednjih škola u Mostaru, Stocu i Čapljini, pod mentorstvom prof. Anesa Hadžiomerovića, IT ing. Denija Ajanića i Armina Đidelije.
Od samog početka 27. 6. 2021. godine, Međunarodne robotičke olimpijade FGC2021 Discover&Recover zadržali su lidersku poziciju do samog kraja 30. 10. 2021. godine, kada je bilo zvanično proglašenje pobjednika i predstavljeni konačni rezultati.
Kako bi učestvovali i ove godine, CERIT-ovom timu potrebna je pomoć.
“Dakle, ko god može da nam pomogne, trenutno nemamo nikakvih sredstava. Nadamo se da ćemo do početka takmičenja ih skupiti”, rekao je za RSE Anes Hadžiomerović, koji je inače profesor matematike i informatike u Drugoj gimnaziji u Mostaru.
Za učešće na tom svjetskom takmičenju potrebno im je oko 20 hiljada konvertibilnih maraka (oko 10220 eura), kazao je Hadžiomerović.
U ovogodišnjem bh timu na robotičkoj olimpijadi učestvuju i učenice Druge gimnazije Mostar, Hana Juklo i Lejla Nuhić.
“Cijelo vrijeme me to privlači, jer mislim da to nije samo obična nauka, nego je ustvari i bazni alat, koji će se koristiti u svim segmentima života, koji se koristi i koji će se koristiti”, kazala je Hana Juklo za RSE.
Lejla Nuhić, učenica iz Mostara, kaže da se želi opredijeliti za medicinu.
“Medicina je isto dio STEM-nauka, tako da ću primijeniti neke vještine koje sam naučila, jer dosta toga sam naučila van robotičkih vještina”, kazala je Lejla.
