Umjesto toga, u proteklih nekoliko dana Republika Srpska je dogovorila saradnju sa Kinom i Rusijom, te najavila srpsko-ruski forum u proljeće naredne godine u Banjaluci.
Bosanskohercegovački analitičari ocjenjuju da ovakva politika Bosni i Hercegovini ne donosi korist, već štetu.
Igranje oprečne vanjskopolitičke igre
Milorad Dodik, predsjednik RS-a, je protivljenje ulasku Bosne i Hercegovine u NATO ponovio 24. novembra u Beogradu.
“Republika Srpska je protiv bilo kakvog ulaska u Sjevernoaltlanski savez (NATO), iako sa njim sarađuje”, izjavio je Dodik nakon beogradskog sastanka sa Aleksandrom Vučićem, predsjednikom Srbije.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (BiH) je 9. novembra jednoglasno usvojio prijedloge Programa reformi BiH za 2021. i 2022. godinu, dva ključna dokumenta koji predstavljaju politički i pravni okvir saradnje BiH i NATO saveza.
Predsjedništvo BiH nakon toga treba da donese odluku o prihvatanju dokumenta, te on treba biti dostavljen u Brisel, u sjedište NATO saveza.
Analitičari kažu kako igranje dvostruke ili oprečne vanjskopolitičke igre “pokazuje dubinu unutrašnje krize u BiH, kao i diletantizam domaćih političara.”
“Kod nas se čini da ta podvojenost na vanjsko-političkom planu ne koristi ni za neke entitetske interese ni za dobrobit društva u cjelini, već za partijske benefite unutar BiH. Tako veze Dodika sa Rusijom i Putinovim režimom ne donose korist već štetu”, kaže Aleksandar Savanović, profesor politologije na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci za Radio Slobodna Evropa (RSE).
On tvrdi da to pravi značajnu štetu i RS-u i Bosni i Hercegovini.
“Imamo često situaciju da naši predstavnici u međunarodnim institucijama glasaju ne samo protiv interesa države, već čak i potpuno nemoralno, kršeći pri tome neke elementarne moralne principe i uzuse pristojnog ponašanja”, kaže Savanović.
Dodaje da BiH nema jasnu, usaglašenu agendu i da svako radi šta mu nalaže stranka, a ne njegova vlada, entitet ili država.
Kako vanjska politika utiče na ugled BiH na međunarodnom planu?
Mladen Bubonjić, politički analitičar i publicista iz Banjaluke ističe da je za društveni napredak BiH neophodan minimum koncenzusa kojeg u BiH nema.
“Ako se nastavi dosadašnjim stopama, teško se može očekivati da će biti nekog pomaka. Zato što doslovno jedni drugima predstavljaju svojevrsni klin, odnosno blokadu, i prisutne su opstrukcije koje otežavaju integracije BiH na euroatlanskom putu”, ističe on.
Bubonjić kaže da BiH društvo zbog svog spoljnopolitičkog nastupa može na međunarodnom polju izgledati samo kao “nezrela djeca koja ne znaju šta hoće”, iako su pozicije jasno opredjeljene “ili istočni ili zapadni put.”
Sličan stav ima i politička analitičarka Tanja Topić iz Banjaluke. Ona kaže da BiH nema nikakav ugled u vanjskom svijetu i u međunarodnim odnosima, gdje je prisutna samo kada postoji neki problem.
“Vrlo često smo u žiži međunarodne javnosti zbog naših internih svađa i podizanja tenzija”, kaže ona. Dodaje da različiti pogledi na odnos prema Rusiji nanose dosta štete i problema državi BiH.
“Čini mi se da je nemoguće istovremeno ići na ta dva kolosjeka. Znači podržavati rusku politiku, a istovremeno nastojati da BiH postane članica EU. Mislim da su to dva koncepta koja se međusobno isključuju”, navodi Topić.
Gdje se nalazi BiH na NATO putu?
Unutar BiH postoji konsenzus oko evropskih integracija, ali ne i puta u NATO. Zvaničnici iz RS slijede opredjeljenje susjedne Srbije o vojnoj neutralnosti, a 2017. je Narodna skupština RS usvojila rezoluciju o vojnoj neutralnosti.
BiH je od 2006. godine članica NATO Partnerstva za mir, političko-vojnog programa ovog saveza. Službeno, BiH je u Akcionom planu za članstvo u NATO-u (MAP) i to kao jedina zemlja.
Pozivnica za MAP upućena je 2010. godine. Nakon opštih izbora 2018. godine, BiH je pozvana da uputi Godišnji nacionalni plan (ANP), koji priprema svaka država koja želi postati članica Saveza.
Ukratko, radi se o planu reformi u više oblasti, između ostalih i političkih, bezbjednosnih, pravnih i odbrambenih.
Zbog protivljenja iz Republike Srpske, BiH je umjesto ANP-a u NATO poslala Program reformi.
BiH i Evropska unija
Evropska komisija je polovinom oktobra dala preporuku kandidatskog statusa za Bosnu i Hercegovinu.
Preporučila je dodjelu kandidatskog statusa za BiH uz razumijevanje da će zemlja preduzeti osam konkretnih koraka:
– prioritetno usvojiti izmjene u postojećem Zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću;
– usvojiti zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i usvojiti zakon o sudovima Bosne i Hercegovine;
– donijeti zakon o sprečavanju sukoba interesa;
– preduzeti odlučne korake za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala;
– odlučno unaprijediti rad na obezbjeđivanju efikasne koordinacije na svim nivoima kapaciteta upravljanja granicom, kao i obezbjeđivanju funkcionisanja sistema azila;
– obezbijediti zabranu torture, posebno uspostavljanjem nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture i zlostavljanja;
– garantovati slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg sudskog postupanja u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima;
– obezbijediti rezultate u funkcionisanju na svim nivoima mehanizma koordinacije o pitanjima EU, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne tekovine EU.
Konačnu odluku o kandidatskom statusu donose lideri država članica EU koji će, prema očekivanjima, o ovom pitanju raspravljati na decembarskom samitu.
