Ovo pokazuju podaci istraživanja koje je 2020. godine objavio Centar za politike i upravljanje, sarajevski “think tank” koji se bavi evropskim integracijama i reformom javne uprave.
U istoj godini je na legalnom tržištu kupljeno 3,6 milijardi cigareta, ističe se u analizi nevladine organizacije Liberalni forum, koja procjenjuje da je 2020. godine na crnom tržištu prodato dvostruko više cigareta.
Legalna prodaja cigareta je od 2008. do 2020. godine, prema istom istraživanju, smanjena za 7,6 milijardi cigareta godišnje, iako broj pušača nije bitnije smanjen u tom periodu. Stoga je izvjesno da su se pušači okrenuli jeftinijem, crnom tržištu, stoji u analizi Liberalnog foruma.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, tokom devet mjeseci ove godine je zaplijenjeno ilegalnog duhana i cigareta u vrijednosti oko 670.000 eura, a tokom 2021. godine oko 2,7 miliona eura.
Šta se zna o porijeklu proizvoda?
Duhan i duhanski proizvodi se u Sarajevu mogu kupiti uglavnom na pijacama, ali i u lokalnim prigradskim trgovinama.
Rešad iz Sarajeva već sedam godina kupuje duhan na pijaci. Kaže kako to radi nakon što se penzionisao, a cijena cigareta na legalnom tržištu rasla. Mjesečno daje 12 eura za dva pakovanja duhana od pola kilograma.
“Uglavnom kupujem kod istog čovjeka duhan. Nekada ga nema na tezgi, pa mi donese iz automobila ili obližnjeg kafića”, kaže ovaj Sarajlija. Dodaje kako je prije nekoliko godina policija zaplijenila duhan od njegovog prodavca. Uprkos tome, kaže, on se nastavio baviti preprodajom.
Duhan koji kupuje Rešad nema oznaku proizvođača, dobavljača ni akciznu markicu. On pretpostavlja da se radi o duhanu iz Hercegovine.
Kaže kako je svjestan da se radi o crnom tržištu, ali da njegova mjesečna penzija, koja iznosi oko 230 eura, nije dovoljna ni za osnovne životne namirnice.
Inače, cijene cigareta su u Bosni i Hercegovini u prosjeku oko tri eura.
I Sanel iz Mostara kupuje duhan na crnom tržištu već deset godina. Za šest eura kupi, navodi, kesu duhana koju potroši za dvije sedmice.
“Za isti novac bi u legalnoj prodaji mogao kupiti samo dvije kutije cigareta. Cigarete motam sam, uz pomoć male plastične sprave”, kaže.
Dobavljače duhana je upoznao radeći u brzoj pošti, a oni često ne znaju, prema njegovim riječima, odakle dolazi duhan koji prodaju.
Šta kažu prodavci duhana?
Zoran sa juga Hercegovine se ilegalnom prodajom cigareta počeo baviti prije sedam godina.
“Tada je to bila zarada od 0,1 euro po kutiji cigareta”, kaže on za RSE.
Zoran ističe da se poslom preprodaje cigarete bavi, jer ne može da nađe posao.
“Bio sam nezaposlen kada sam upoznao dobavljača krijumčarenih cigareta iz Crne Gore. U posljednjih godinu dana nisam imao problema sa policijom. Prethodnih godina mi je policija oduzimala robu koju sam prodavao na pijaci u istočnoj Hercegovini”, dodaje on.
Ove godine, kaže, je imao problema da dođe do duhana i duhanskih proizvoda nakon što su vlasti u susjednoj Crnoj Gori dva puta zaplijenile velike količine ilegalnih cigareta u luci Bar, jednom od regionalnih čvorišta krijumčarenja cigareta.
Zbog prekida kanala za nabavku cigareta se preorijentisao na nabavku duhana, pa ručno pravi cigarete i prodaje ih.
Krijumčarene cigarete i duhan u Bosnu i Hercegovinu najčešće stižu iz Crne Gore, Srbije i Albanije. Bosna i Hercegovina je tranzitna zemlja na međunarodnoj krijumčarskoj ruti koja vodi prema zemljama Evropske unije (EU), kažu iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO).
Određeni dio crnog tržišta pokriva i duhan uzgojen u Bosni i Hercegovini, uglavnom u Semberiji i Posavini na sjeveru, te jednom dijelu Hercegovine, na jugu zemlje, kažu za RSE iz UIO.
Prerađivači duhana nezadovoljni otkupom
Firma “Duhan Gradačac”, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine već 60 godina prerađuje duhan koji otkupljuje od kooperanata sa kojima ima ugovor. Dijeli im sadnice, a na kraju sezone je obavezna od njih otkupiti duhan, u skladu sa državnim Zakonom o duhanu.
Firma otkupljeni duhan prerađuje u postrojenju. Raniji kupci su bile tri domaće fabrike duhana, koje su proizvodile cigarete. Međutim, fabrike su zatvorene u proteklih 15 godina.
“Onda su ljudi, da bi preživjeli, se morali okretati crnom tržištu”, kaže predstavnik ove firme, Ignjo Babić.
U ovoj gradačačkoj firmi Uprava za indirektno oporezivanje BiH je dva puta provodila racije.
“Mi smo redovno prijavljivali proizvodnju, procjenu, otkup, nadležnim ministarstvima (poljoprivrede). Nisu djelovale inspekcijske službe. E, onda su oni došli nama nakon par godina iz UIO i kaznili nas, jer kooperanti koji uzgajaju duhan nama nisu predali ono što su trebali predati i naplatili nama PDV na nepreuzeti duhan”, dodaje on.
I direktor firme “Duvan Bijeljina” Svetozar Mihajlović kaže da proizvođači dijelom duhan prodaju na crnom tržištu, a dio prodaju legalnim otkupljivačima.
“Ovako se još oni (farmeri) varakaju sa državom i jedan dio ostave za crno tržište, a jedan dio predaju nama, organizatorima proizvodnje. U suštini svi na tome gubimo”, ističe Mihajlović.
Akcize na duhanske proizvode u Bosni I Hercegovini iznose 2,45 eura.
Prodaja putem interneta
U posljednje vrijeme je sve prisutnija prodaja putem interneta, kažu iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
“Došli smo do imena fizičkih i pravnih lica koja su ostvarila dobit na osnovu prodaje preko pošte, nakon što smo zatražili informacije i podatke od svih poštanskih operatera koji se bave dostavljanjem pošiljki u BiH. Prate se i određene IP adrese sa kojih se oglašava prodaja robe, a posebno duhana i cigareta”, navodi se u odgovoru iz Uprave za RSE.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je ove godine podiglo optužnice protiv 13 osoba za nezakonitu trgovinu duhanom i cigaretama. Trojica od njih su pripadnici Granične policije BiH.
Akcije državnog Tužilaštva su dio kampanje suzbijanja crnog tržišta duhana, koju od 2015. godine provodi UIO. Uprava ima mandat da ubire carinske dažbine, indirektne poreze, te akcize na posebne robe poput goriva, alkohola, duhana i cigareta.
Ove godine je, zbog nezakonitog prometa duhanom i cigaretama, UIO prijavila državnom tužilaštvu 15 osoba.
Iz UIO su za RSE izjavili da su prijavljene osobe izbjegle plaćanje akciza i poreza i oštetile državni budžet za više od 46 miliona maraka (23 miliona eura).
