Frank G. Carpenter (na gornjoj fotografiji, Rim, 1923.) bio je pisac i fotograf. Njegova “pisma” iz dalekih krajeva svijeta očarala su čitatelje domova u Sjedinjenim Državama.
Popularnost mu je omogućila da posljednje desetljeće života provede u skoro neprekidnom putovanju tijekom kojeg je pisao knjige, fotografirao i bilježio opise i natpise fotografija.
U nastavku pogledajte 19 fotografija i natpisa koje je Carpenter načinio dok je putovao Rumunjskom 1923. godine. Sada su dio arhive američke Kongresne knjižnice.
Fotografije nude očaravajući uvid u doba “Velike Rumunjske”, relativnog bogatstva i zatišja između dva svjetska rata, te američku perspektivu prema “Starom svijetu” – Europi prije jednog stoljeća.
Vozači tih kočija bili su poznati kao “birjari” i ozloglašeni zbog svoje vulgarnosti, što je dovelo do rumunjske fraze koja se i danas koristi: “Psuje kao birjar (kočijaš)”.
Vojna zgrada dovršena je 1911. godine i danas služi kao vojni “klub”.
Turski grad Istanbul do 1930. godine bio je poznat kao Carigrad.
Carpenter u drugom opisu fotografije mlade seljanke tvrdi da joj na dan vjenčanja “maslinova grančica mora biti držana iznad glave”. Ispusti li se grančica, “njena sreća bit će loša, a veselje će se za tren nestati”, napisao je.
Inače, Rumunjska nema široku povijest uzgoja maslina, tako da je priča možda utemeljena na onome što je Carpenter vidio na prethodnom putovanju po Grčkoj.
Rumunjski Romi povijesno su poznati po svom metalskom zanatu, a ne po zidarstvu.
Izvorni natpis fotografije iznad je netočan. Slika zapravo prikazuje palaču Cantacuzino u Bukureštu, izgrađenu 1902. godine za bivšeg rumunjskog premijera Georgija Kantakuzena. Danas je muzej.
Ova fotografija zapravo prikazuje Središnju sveučilišnu knjižnicu u Bukureštu, jedan od središnjih dijelova rumunjske prijestolnice. Zgrada se općenito smatra primjerom Beaux-Artsa, a ne bizantskog arhitektonskog stila, kako je tvrdio Carpenter.
Bila je teško oštećena tijekom rumunjske revolucije 1989., ali je obnovljena.
Neimenovana zgrada je Crna crkva, u središtu Brašova.
Carpenter je umro od neodređene bolesti u Kini 1924., godinu dana nakon što su načinjene ove fotografije.
Jedne tadašnje američke novine obilježile su njegovu smrt, hvaleći Carpenterovu “genijalnost za pronalaženje stvari i to stvari koje zanimaju sve, a potom ih opisujući na zanimljiv način”.
