Do sada se orden u vidu ogrlice našao u ormarima svih predsjednika Srbije, patrijarha Srpske pravoslavne crkve i pet osoba koje su pred Haškim tribunalom pravosnažno osuđene za genocid i druge ratne zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Prema tvrdnjama predsjednika RS-a Milorada Dodika, Putin i on se “redovno čuju telefonom”, posljednji sastanak uživo bio je u septembru 2022. godine u Kremlju, a orden “za patriotizam i ljubav prema RS-u” planira mu uručiti prvom prilikom.
Ovo, inače najviše odlikovanje entiteta RS su osudile zapadne zemlje i Ukrajina.
U Republici Srpskoj od 1994. godine do danas je podijeljeno više stotina ordena, medalja i drugih priznanja, od čega je više od 170 dobitnika najviših odlikovanja.
Entitetsko odlikovanje zaslužnim Rusima
Putin je 9. januara postao posljednji u nizu ruskih dužnosnika kojima su dodijeljeni ordeni ovog entiteta.
Dodik je 2018. godine dodijelio Orden RS-a ruskom šefu diplomatije Sergeju Lavrovu “za rad i izvanredne zasluge na razvijanju i jačanju svijesti srpskog naroda u borbi za slobodu i nezavisnost, kao i za izuzetno značajan doprinos učvršćivanju političkih i prijateljskih odnosa RS i Rusije”.
Iste godine je odlikovao i Valentinu Matvijenko, predsjednicu ruske skupštine “za nemjerljiv doprinos u borbi za fizički i duhovni opstanak RS-a” prilikom njene posjete BiH.
U Banju Luku je 2018. godine došao gubernator (pokrajinski upravitelj) Sankt Peterburga Georgij Poltavčenka i Dodik mu je uručio orden “za naročite zasluge u razvijanju i učvršćivanju privredne saradnje i političkih odnosa RS i Rusije”.
Dodik je te godine “za doprinos širenju pravoslavlja” dodijelio orden i Aleksandru Zaldostanovu “Hirurgu”, te njegovom automoto klubu “Noćni vukovi”, ruske organizacije koja je na crnim listama Evropske unije i SAD-a.
Dodik je posthumno 2017. godine odlikovao ruskog ambasadora pri Ujedinjenim nacijama Vitalija Čurkina Ordenom zastave RS sa srebrnim vijencem. Čurkin je stavio veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a o genocidu u Srebrenici.
Iz istih “zasluga” te godine Čurkina je odlikovao i bivši predsjednik Srbije Tomislav Nikolić. Inače, Nikolić je najvišim Ordenom Republike Srbije odlikovao Vladimira Putina u februaru 2013. godine.
Ordenja uzajamna
Što se tiče ruskih priznanja, Dodik u zvaničnoj biografiji ističe odlikovanje koje mu je dodijelio Nacionalni odbor za društvena priznanja Ruske Federacije “za izvanredan doprinos unapređenju rusko-srpske saradnje”.
Bivši predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev dodijelio mu je 2012. orden “za doprinos u razvoju međunarodnih odnosa”.
Dodik je odlikovan Ordenom RS-a i Ordenom Nemanjića 1994. godine kad su odlikovani i Karadžić, Mladić i ostali zastupnici ratnog saziva Skupštine RS.
Odluku je donijela Skupština, a potpisao ju je Karadžić.
Srpska pravoslavna crkva odlikovala je Dodika Ordenom svetog Save prvog reda, jeruzalemski patrijarh mu je dodijelio Sveti krst čuvara Kristovog groba, a odlikovala ga je i Eparhija temišvarska.
Ratna odlikovanja za ratne zločince
Radovan Karadžić, bivši predsjednik RS-a koji je u martu 2019. pred sudom u Hagu osuđen za genocid i druge ratne zločine na doživotnu zatvorsku kaznu, odlikovan je odlukom Narodne skupštine RS-a tokom rata 1994. godine.
S Karadžićem su istovremeno odlikovani i Ratko Mladić, bivši komandant Vojske RS-a koji je u junu 2021. u Hagu također osuđen za genocid i ratne zločine, te Momčilo Krajišnik, bivši predsjednik Narodne Skupštine RS koji je u Hagu osuđen na 20 godina zatvora za zločine nad nesrbima.
Iste godine odlikovan je i predsjednik Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj, osuđen u Hagu na deset godina zatvora za zločine nad Hrvatima u mjestu Hrtkovci.
Tokom rata je najviše entitetsko odlikovanje dodijeljeno i potpredsjedniku RS-a Nikoli Koljeviću, bivšem predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću te bivšem predsjedniku Crne Gore Momiru Bulatoviću.
Odlikovanje u Srbiju, odlikovanje iz Srbije
Rukovodstva entiteta Republika Srpska i Srbije razmijenila su svoja najviša odlikovanja u proteklih pet godina.
U februaru 2018. Dodik je Orden Republike Srpske uručio predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću. Vučić je uzvratio Dodiku u junu 2021. i odlikovao Dodika Ordenom Republike Srbije na velikoj ogrlici. Dodik je prije toga odlikovao bivše predsjednike Srbije Borisa Tadića (2012.) i Tomislava Nikolića (2018.).
Željka Cvijanović je 2019. godine kao predsjednica RS-a odlikovala premijerku RS-a Anu Brnabić najvišim entitetskim ordenom, a Vučić je 2022. godine uručio Cvijanović najviši državni orden.
Dodik je 2012. godine odlikovao Ordenom RS-a sve poslijeratne entitetske predsjednike, Rajka Kuzmanovića i Nikolu Poplašena, te Dragana Čavića i Mirka Šarovića.
Čavić i Šarović bili su predsjednici Srpske demokratske stranke koja je opozicija Dodikovom Savezu nezavisnih socijaldemokrata.
Ordene RS-a dobili su bivši premijer Srbije Vojislav Koštunica (odlikovan 2012.), bivši ministar odbrane Aleksandar Vulin (2020.), kao i Ivica Dačić kao tadašnji predsjednik Skupštine Srbije (2022.).
Dodik je 2018. odlikovao Vojsku, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo zdravlja Srbije i Vojnomedicinsku akademiju u Beogradu.
Patrijarsi, negator genocida, pjevači, sportisti
Narodna skupština RS-a, te predsjednici tog entiteta Dodik i Cvijanović odlikovali su najvišim ordenima visoke dužnosnike Srpske pravoslavne crkve.
Među odlikovanima su svi patrijarsi, od patrijarha Pavla (1994.) preko Irineja (2011.) do patrijarha Porfirija (2023.), a odlikovan je i mitropolit dabrobosanski Nikolaj (2012).
Dodik je 2012. godine odlikovao sve tadašnje episkope SPC-a u BiH: Grigorija, Vasilija, Jefrema i Hrizostoma, te posthumno Atanasija. Dodik je iste godine odlikovao i katoličkog biskupa Franju Komaricu, a posthumno i rabina Jevrejske zajednice u RS, Jozefa Atijasa.
Dodik je 2016. godine odlikovao i bivšeg predsjednika Urugvaja Josea Mujicu “za trijumf ideje jednakosti”.
Među odlikovanim za kulturni rad su redatelj Emir Kusturica (2018.), književnik Peter Handke (odlikovan 2021.) koji negira da je u Srebrenici počinjen genocid nad Bošnjacima, te srpski pjevač narodne muzike Marinko Rokvić (posthumno 2023. godine).
Odlikovani su i Narodno pozorište RS-a (2020.), Gradski tamburaški orkestar Banja Luka (2012.), entitetska Radio-televizija RS-a (2010.), list Glas Srpske (2013.), srpski novinar Miroslav Lazanski (2018.) i Rudnik Ljubija (2016.).
Od sportista, odlikovani su srpski košarkaš Dejan Bodiroga (2019.) i teniser Novak Đoković (odlikovan 9. januara 2013., odlikovanje mu uručeno 16. jula 2020.).
Dodik je 2023. odlikovao i Slobodana Stankovića, vlasnika građevinske kompanije koja je dobijala veliki broj javnih poslova u RS-u, a kojeg su američke vlasti u oktobru prošle godine stavile na “crnu listu”.
Cvijanović je 2020. odlikovala cijeli medicinski odred ruske vojske koji je boravio 2020. godine u BiH kao pomoć u borbi s COVID-om 19.
Ordeni i medalje dodijeljeni su i stotinama bivših komandanata, boraca i različitim jedinicama nekadašnje Vojske RS-a “za zasluge stečene u borbi protiv neprijatelja, kao i doprinos u stvaranju, odbrani i oslobođenju Republike Srpske”.
Na snazi ‘Karadžićev zakon’
Bosna i Hercegovina je službeno 2003. godine dobila Zakon o odlikovanjima, koji propisuje sedam ordena. Tročlano Predsjedništvo BiH odlučuje kome dodijeliti orden, a za 20 godina nije uručen nikome. Entitet Federacija BiH ne dodjeljuje odlikovanja.
U entitetu Republika Srpska, uz manje izmjene, i danas je na snazi Zakon o odlikovanjima i priznanjima kojeg je 27. aprila 1993. godine potpisao ratni predsjednik Radovan Karadžić.
Navedenim Zakonom ustanovljeno je ukupno 14 odlikovanja od čega osam ordena i šest medalja. Zakon u RS-u pokušavali su pred ustavnim sudovima osporiti politički predstavnici Bošnjaka, ali su sudovi odbacivali te apelacije.
Nakon što je entitetski parlament dodatno dodijelio i posebne povelje pravosnažno osuđenom ratnom rukovodstvu RS-a Radovanu Karadžiću, Ratku Mladiću i Biljani Plavšić, bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko zatražio je u februaru 2021. od vlasti u RS-u da poništi ranije dodijeljena odlikovanja svim osuđenim ratnim zločincima. Vlasti RS-a su zahtjev odbile.
Inzko je nakon toga u julu 2021. godine nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojim je kriminalizirano negiranje genocida i ratnih zločina te veličanje (odlikovanje) osuđenih ratnih zločinaca. Odluke o ranije dodijeljenim odlikovanjima nisu poništene.
