Stanje ljudskih prava na Zapadnom Balkanu, kako navodi ova međunarodna nevladina organizacija, i dalje je obilježeno sporim procesuiranjem ratnih zločina, lošim odnosom prema pravima manjina, žena i LGBT zajednice kao i slabim medijskim slobodama.
HRW je u svom 33. izvještaju pratio stanje ljudskih prava tokom 2022. u 100 država svijeta, među kojima su i Bosna i Hercegovina (BiH), Kosovo i Srbija.
Rat protiv civila u Ukrajini
Invazija Rusije na Ukrajinu koja je počela 24. februara 2022. našla se u vrhu agende ljudskih prava ove organizacije.
Rusija je nastavila da izvodi namjerne napade na civile tokom deset mjeseci rata i gađa ključnu infrastrukturu u Ukrajini, a HRW zaključuje da je beskrupuloznost ruskog predsjednika Vladimira Putina moguća zbog toga što su njegovi postupci godinama ostajali nekažnjeni.
“Gubitak civilnih života u Ukrajini nije iznenađenje za Sirijce koji su pretrpjeli vazdušne napade tokom ruske intervencije za podršku sirijskim snagama pod Basharom al-Assadom 2015. Putin je angažovao istaknute vojne komandante iz te kampanje da vode rat u Ukrajini, s predvidljivim i razornim posljedicama po ukrajinske civile”, stoji u izvještaju.
Rusija je uz svoje brutalne vojne akcije u Ukrajini izvodila paralelnim slamanjem ljudskih prava i antiratnih aktivista u Rusiji i gušenjem neslaganja i svake kritike Putinove vladavine, napominje HRW.
Rusija je naišla na jedinstven odgovor kojim bi se smanjio njen globalni uticaj i vojna moć kada su EU, SAD, Velika Britanija, Kanada i druge države nametnule ekonomske sankcije.
Ali, kako stoji u izvještaju, napadi na civile i narušavanje ljudskih prava treba da budu podsjetnik da se zajednički odgovor, ma koliko značajan, ne smije brkati sa “brzim rješenjem”.
Umjesto toga, vlade bi trebale razmisliti o tome kakva bi situacija bila da je međunarodna zajednica poduzela zajednički napor da Putina pozove na odgovornost mnogo ranije – 2014., na početku rata u istočnoj Ukrajini; 2015. za stradanje civila u Siriji; ili za eskalaciju gušenja ljudskih prava u Rusiji tokom posljednje decenije.
Izazov u budućnosti je za vlade da preslikaju najbolje od međunarodnog odgovora u Ukrajini i jačaju političku volju za rješavanje drugih kriza širom svijeta dok ne dođe do značajnog poboljšanja ljudskih prava.
Ocjene o Zapadnom Balkanu
Bosna i Hercegovina
Vlasti u Bosni i Hercegovini nisu uspjele da u prioritete stave zaštitu ljudskih prava tokom 2022.
Izvještaj navodi diskriminaciju manjina koja je i dalje prisutna, a ukazuje se da je procesuiranje ratnih zločina i dalje sporo. Izvještaj HRW-a skreće pažnju na nedostatak napretka vladavine prava i izborne reforme u Bosni i Hercegovini.
Nakon zatvaranja biračnih mjesta 2. oktobra 2022. Ured visokog predstavnika (OHR) nametnuo je izborne promjene. Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt donio je odluku o povećanju broja delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH (FBiH), s ciljem da poboljša funkcionalnost ovog entiteta i osigura blagovremeno provođenje rezultata izbora.
Svi efekti nametnute odluke visokog predstavnika Schmidta
HRW napominje da su uvedene mjere nisu omogućile sprečavanje dugogodišnje političke diskriminacije Jevreja, Roma i drugih manjinskih naroda koji ne mogu da se kandiduju za izbore u tročlanom Predsjedništvu BiH.
Navedno je i da je, Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) zabilježila je 91 zločin iz mržnje na osnovu etničke ili religijske pripadnosti između januara i juna, četiri su uključivala fizičko nasilje.
Po pitanju prava tražilaca azila i migranata, HRW navodi da je Agencija Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) izvijestila je da je samo 90 osoba podnijelo zahtjeve za azil u prvih šest mjeseci 2022.
Bosanskohercegovačke vlasti donijele su 35 odluka. Od njih niko nije dobio status izbjeglice, a 12 je dobilo supsidijarnu zaštitu.
Ističe se da je sud donio značajnu presudu kojom je prihvatio tužbu o diskriminaciji lezbejki, homoseksualaca, biseksualaca i transrodnih (LGBT) osoba.
U oktobru je Evropska komisija objavila godišnji izvještaj o napretku BiH, dodijelivši joj status kandidata za Evropsku uniju, iako su “i dalje potrebne značajne reforme kako bi se osiguralo da svi građani koriste svoja politička prava”.
Izvještaj HRW, između ostalog, navodi da vlasti nisu uspjele da se izbore sa velikim stepenom zagađenja koje ugrožava zdravlje stanovništvu.
Ukazuje se na problem oslanjanje zemlje na ugalj i drvo kao energenata za grijanje i uglja za proizvodnju električne energije što čini gradove u BiH jednima od najzagađenijih u svijetu tokom zimskih mjeseci.
Kosovo
Izvještaj HRW-a u osvrtu na stanje ljudskih prava na Kosovu ukazuje na spor napredak po pitanju procesuiranja ratnih zločina.
Navodi da su četiri slučaja ratnih zločina bila su u postupku pred Međunarodnim specijalnim vijećem za Kosovo sa sjedištem u Hagu protiv osam bivših pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), uključujući bivšeg predsjednika Kosova Hashima Thacija.
Optužbe se odnose na zločine počinjene tokom rata na Kosovu 1998-1999.
Problem nasilja u porodici se izdvaja kao primjer kršenja ljudskih prava na Kosovu s obzirom da, kako je navedeno, žrtve nailaze na prepreke i ne dobijaju adekvatnu zaštitu. Takođe se ukazuje na neuspjeh sudija da izdaju zabrane za nasilnike da prilaze žrtvama.
Ističu se navodi o grupnom silovanju 11-godišnje djevojčice u avgustu u Prištini što je izazvalo masovne proteste širom zemlje. Protestovalo se protiv slabe reakcije države na nasilje i seksualno nasilje nad ženama i djevojčicama.
Srbija
HRW navodi da se nezavisni novinari u Srbiji i dalje suočavaju sa uznemiravanjem, prijetnjama i nasiljem, da procesuiranje ratnih zločina teče sporo i neefikasno, a ukazuje se da je stanje prava LGBT zajednice i dalje nezadovoljavajuće.
Novinari koji kritikuju vlast izloženi su prijetnjama i napadima uz neadekvatan odgovor države. Između januara i avgusta, stoji u izvještaju, regostrovana su dva fizička napada na novinare, tri napada na imovinu novinara i 26 slučajeva uznemiravanja i prijetnji koje su uključivale i prijetnje bombom na novinare i medijske kuće.
HRW navodi da je između januara i avgusta u Srbiji Tužilaštvo za ratne zločine pokrenulo sedam novih istraga protiv osumnjičenih za ratne zločine. Od avgusta, 16 slučajeva protiv 39 optuženih nalazilo se pred sudovima u Srbiji.
Izvještaj navodi slučaj prvog suđenja u Srbiji za ratne zločine u Srebrenici koje je ponovo odgođeno u julu kada je odbrana zatražila izuzeće iz postupka.
Sedmorica bivših policajaca bosanskih Srba s prebivalištem u Srbiji optuženi su za ubistvo više od 1.300 bošnjačkih civila u julu 1995. Osmi osumnjičeni izostavljen je sa suđenja u februaru 2021. zbog zdravstvenih problema.
Suđenje je odgođeno više od 20 puta od kada je počelo u decembru 2016. jer su optuženi tvrdili da su lošeg zdravstvenog stanja ili se jednostavno nisu pojavljivali na ročištima.
HRW navodi podatke organizacije Da Se Zna! koja je od januara do septembra zabilježila 30 incidenata motivisanih mržnjom protiv LGBT osoba u Srbiji. Među incidentima je registrovano deset fizičkih napada.
Vlasti u Srbiji su nastojale da otkažu Evroprajd koji je održan 17. septembra u Beogradu, navodeći kao razloge zabrinutost za sigurnost i napetosti s Kosovom, podvlači se.
Nakon šetnje Evroprajda napadnuto je sedam učesnika a istrage o napadačima su i dalje u toku do objavljivanja izvještaja HRW, 12. januara 2023.
Izvještaj se osvrće na prava ljudi sa posebnim potrebama koji žive u institucijama čiji broj se u Srbiji povećao od 2021.
Navodi se da je redovno obrazovanje za djecu s poteškoćama u razvoju i dalje limitirano, pri čemu je velika većina onih koji se nalaze u ustanovama i dalje odvojena u posebne škole ili uopšte nema priliku za obrazovanje.
Potreba za novim modelom upravljanja ljudskim pravima
U uvodnom eseju izvršna direktorka HRW, Tirana Hassan navodi da “krize ljudskih prava ne nastaju niotkuda”. Ukazuje se da vlade koje ne štite prava u svojim državama ne ispunjavaju obaveze što izaziva nezadovoljstva, nestabilnosti i na kraju dovodi do krize.
Represivni postupci vlada eskaliraju “učvršćujući uvjerenje da su korupcija, cenzura, nekažnjivost i nasilje najučinkovitiji alati za postizanje njihovih ciljeva”. Globalno ignorisanje kršenja ljudskih prava nosi visoku cijenu, a efekat uzročno-posljedičnog širenja ne treba da se zapostavi, upozorava HRW.
Razmjere krize ljudskih prava širom planete pokazuju koliko je velika potreba za novim modelima djelovanja, sugeriše Hassan.
Zajednička akcija oko Ukrajine pokazala je šta je sve moguće kada vlade djeluju zajedno a izazov pred kojim se nalazi svijet je kako održati solidarnost koja je potrebna da bi se postigao uspjeh u zaštiti i promociji ljudskih prava, ukazala je Hassan.
Izvještaj takođe napominje da međunarodna zajednica treba da usmjeri praćenje ljudskih prava i na egzistencijalnu prijetnju od klimatskih promjena, navodeći da od Pakistana, preko Nigerije do Australije u svakom ćošku planete ljudima prijete katastrofalne poplave, veliki požari i suša koje ilustruju kolika je cijena nedjelovanja a da najugroženiji plaćaju najviše.
Vladini zvaničnici imaju zakonsku i moralnu obavezu da uvedu bolje regulacije u industrijskom sektoru fosilnih goriva i sječi šume jer ovi poslovni modeli nisu kompatibilni sa osnovnim ljudskim pravima, ukazuje HRW.
