OVOGODIŠNJE izdanje istraživanja prometa pokazuje da se usprkos sveopćoj krizi vraćamo na pretpandemijske rezultate.
Sveobuhvatno istraživanje INRIX-a za 2022. godinu Global Traffic Scorecard obuhvaća i dalje 50 zemalja i preko 1000 gradova, a zbog aktualne situacije ove je godine iz istraživanja izuzeta Rusija. Time je iz analize ispala i Moskva, grad koji je svojedobno imao najlošiji promet u Europi.
London najgori
Kao i prošle godine, London je imao najlošiji rezultat, i to ne samo u Europi već u cijelom svijetu. Grad je to s najzagušenijim prometom, a prosječan će vozač u Londonu u prometu izgubiti 156 sati godišnje. Neznatno lošiji, s tek jednim satom manje je Chicago, a bilježi drastičan rast prometnih gužvi.
Na treće mjesto probio se Pariz s prosječno izgubljenih 138 sati, ali i kao jedini grad među najprometnijima koji bilježi pad prometa. Jedini europski grad koji još ulazi u top 10 najgorih je Palermo sa 121 satom izgubljenim u prometu.
Zagreb i regija
Zagreb se u pogledu prometa nije mijenjao u odnosu na 2019. godinu, a u odnosu na 2021. godinu situacija je čak i bolja – 6 posto. Zagrepčani su godišnje u prometu gubili oko 48 sati, što Zagreb postavlja na 105. mjesto, između Liverpoola i Ankare.
Usporedbe radi, Ljubljana je s 32 izgubljena sata u prometu na osjetno boljem 269. mjestu, dok je Maribor sa 17 sati zastoja na odličnom 639 mjestu. Svi austrijski gradovi, uključujući Beč i Graz, imaju osjetno manje prometnih gužvi od Zagreba, dok je jedini osjetno lošiji grad iz okruženja Budimpešta s čak 86 izgubljenih sati i 23. mjestom na ljestvici.
Britanski vozači godišnje prosječno izgube 80 sati u gužvama, dok je u Njemačkoj taj broj dvostruko manji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sve veći troškovi
S rastom troškova, odnosno inflacijom i generalno skupljim gorivom, raste i trošak prometnih gužvi. Tako je prosječan Amerikanac prošle godine potrošio 869 dolara, dok je godinu ranije taj iznos bio osjetno manji – 564 dolara.
Ako kažemo da su Amerikanci potrošili 33 posto više na gorivo u prošloj godini, jasno je da su troškovi rasli i za europske vozače.
Posljedice pandemije se sve manje osjećaju, ali ipak se primjećuje da je promet u padu u većini gradova, ali samo ako rezultate usporedimo s pretpandemijskom 2019. godinom. Izuzetak su London, Chicago, Miami i Monterrey, koji ruše neslavne rekorde.
>> INRIX rezultate studije možete naći ovdje.
Zastoji u prometu premašili su razine prije covida u 42% urbanih područja u Europi (249 od 593). U Velikoj Britaniji prometna kašnjenja povećala su se u 72% urbanih područja (79 od 110), dok je u Njemačkoj 51% urbanih područja zabilježilo veća kašnjenja nego 2019. (37 od 72). Zanimljivo je da Njemačka bilježi i značajan porast biciklista. Najveći rast bilježi Köln (21%), a prate ga Düsseldorf i Berlin.
Konačno, više automobila na cestama znači i više prometnih nesreća. Tako je broj prometnih nesreća u Njemačkoj skočio za pet posto, a u Velikoj Britaniji za čak 11%.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
